Općina Maruševec ima bogati šumski pokrov koji zajedno s dolinom rijeke Plitvice i pritokom s jezerom Lukavec uz njega, čini relativno veliku prostornu cjelinu. Najzastupljenije su šume graba, hrasta kitnjaka, crne johe, a na višim kotama bukve. Od crnogoričnih vrsta ima jele, smreke, borova i ariša. Od vodotoka je u općini najznačajnija rijeka Plitvica.
Plitvica izvire na području sjeveroistočnih brežuljaka Maceljskog gorja, podno viničkih gorica, koje samo malo prelaze visinu 300 metara nadmorske visine. Na području općine rijeka Plitvica teče u smjeru od sjeverozapada ka jugoistoku između brežuljaka s kojih prima pritoke, a kod sela Greda mijenja smjer i protječe ravnicom prema istoku izlazeći iz podrućja općine usporedno s rijekom Dravom u koju se ulijeva nedaleko Velikog Bukovca (malo uzvodno od ušća rijeke Bednje). Duljina toka joj je više od 70 km, a od toga na podrućju općine Maruševec oko 10 km. Tok je uređen (reguliran) od mjesta prolaza ispod državne ceste D35 na istok cijelim preostalim dijelom kroz općinu. Pritoci Plitvice su brdski potoci.
Gotovo cijela dolina rijeke Plitvice sastavljena je od dravskog nanosa (šljunka i pijeska) koji prekriva razmjerno tanak sloj humusa. Ova podzemna komunikacija s Dravom nije u takvim prilikama veća. Uzrok je tome nivo Plitvice koji je viši od nivoa niske Drave. Tok rijeke Plitvice i njena dolina su jedna od ljepših krajobraznih osobitosti općine. Rijeke Bednja i Voća protjeću južnim rubom općine i praktički nemaju utjecaja na njen prostorni razvoj.
Akomulacija Lukavec osim hidrotehničkog ima veliki značaj i kao rekreacijski prostor za boravak uz vodu i na vodi, te za uzgoj riba i ribolov.
