U općini Maruševec nalazi se 16 naselja: Bikovec, Biljevec, Brodarovec, Čalinec, Cerje Nebojse, Donje Ladanje, Druškovec, Greda, Jurketinec, Kapelec, Korenjak, Koretinec, Koškovec, Maruševec, Novaki i Selnik. U daljnjem tekstu dati ćemo kratak opis svakog, te osnovne smjernice razvoja predviđenog prostornim planom općine.
BIKOVEC
Jedno je od manjih naselja i teritorijalno i po broju stanovnika. Statističko područje naselja ima površinu od 1,17 km2. Smješten je djelomično uz županijsku cestu Greda – Donje Ladanje, a većim dijelom uz njoj paralelnu lokalnu cestu, na rubu padina i kvalitetnog poljoprivrednog ravničastog dijela općine. Prostornim planom se površina postojećega izgrađenog dijela (13,2 ha) proširuje popunjavanjem zona uz postojeće puteve za novih 12,0 ha, tj. na ukupno 25,2 ha.
BILJEVEC
Također spada u teritorijalno i demografski manja naselja. Površina statističkog područja mu je 1,74 km2. Zahvaljujući svom položaju uz glavnu cestu (cesta za Čalinec), broj stanovnika mu je u znatnom porastu. Građevinsko područje je planirano sa 18,3 ha. Radi se o za popunjavanju područja unutar četiri već izgrađene ulice. U Biljevcu je i groblje s površinom od 1,5 ha. Između njega i naselja je relativno velika neizgrađena padina koja formira zaštitni prostor.
BRODAROVEC
Naselje je smješteno u središnjem brežuljkastom dijelu općine. Površina statističkog područja mu iznosi 2,39 km2. Naselje se razvilo tako da čini četiri međusobno razdvojene cjeline.Prostornim planom se predviđa površina građevinskog područja naselja sa 25,7 ha. Sjeveroistočni dio Brodarevca je zapravo pristup jezeru i turističko rekreacijskoj zoni uz njega. Tu je predviđena mogućnost gradnje sadržaja u funkciji korištenja jezera i prostora uz vodu. To mogu biti: kuće za odmor, ugostiteljski i slični sadržaji. Uz cestu prema Novakima je predviđena i manja radna zona površine 2,2 ha. To je kompleks današnjeg pogona tvornice metalnih stega. Za očekivati je da bi se intenzivnijom proizvodnjom u ovoj zoni, otvaranjem kampa uz jezero te gradnjom ugostiteljskih sadržaja u Brodarevcu moglo otvoriti nova radna mjesta. Za zaposlene je osigurana mogućnost gradnje stambenih kuća.
CERJE NEBOJSE
Područje naselja je između rijeke Plitvice i željezničke pruge. Površina (statistička) naselja je 3,85 km2. Dio naselja je smješten na padini uz cestu prema dvorcu Maruševec, a dio je uz državnu cestu D 35 (Novo Cerje), djelomice u ravničastom području, a djelomice na padini. U sklopu naselja je nogometno igralište uz ciglanu i željezničku prugu te radna zona, kao i glinište ciglane. Prostornim planom se predviđa građevinsko područje naselja površine 48,7 ha, te područje eksploatacije gline od 32,1 ha. Zona industrije od 6,4 ha je planirana na području ciglane, a dio je površine građevinskog područja naselja. Za ciglanu je 1998. g. podnesen zahtjev za proširenjem prostora na ukupnu površinu od 52 ha. Vodeći računa o konfiguraciji terena i sprečavanju ugrožavanja postojećih dijelova naselja, planom je područje eksploatacije gline ograničeno na 32,1 ha. Građevinska područja su predviđena uz cijelu cestu u Cerju Nebojse te uz lokalnu cestu u Novom Cerju. To predstavlja prostorne mogućnosti izbora duž danas dijelom izgrađenih područja. Ako se razvoj lokacije ciglane bude odvijao intenzivno to bi moglo značiti i povećani broj zaposlenih u radnoj zoni uz nju te onoj na južnoj strani, između ceste i pruge, u naselju Greda. Za mogućnost rješavanja stambenog problema, posebno novopridošlih stanovnika, koji će raditi u ciglani ostavljene u okviru građevinskog područja mogućnosti izbora.
ČALINEC
Naselje se razvija u prostoru koji u sebi obilježava sve karakteristike općine. Statističko područje naselja zauzima površinu od 2,0 km2. U njemu su kvalitetna ravničasta poljoprivredna tla. Razvedeno naselje djelomice je u ravnici, djelomice na brežuljku. Ima bogato kulturno-povijesno nasljeđe (zaštićeni dvorac, kurija), upravnim (općina), obrazovnim (škola), vjerskim (crkva) i drugim funkcijama (trgovine i pošta). Jugozapadni dio područja naselja se proteže prema brežuljcima sa šumom, livadama i voćnjacima do rijeke Plitvice. Izgrađeni dio građevinskog područja je površine 26,6 ha. Planirana površina je ukupno 48,2 ha. Pri tom treba istaći daje to samo mogućnost izbora, a ne i projekcija budućeg stanja. Naselje se razvijalo duž tri paralelne ceste smjera jugoistok – sjeverozapad i nekoliko onih smjerom jugozapad – sjeveroistok. Uvažavajući tu činjenicu, planom je u građevinsko područje uvršten prostor između njih. On je takav da nije moguće jednoznačno izdvojiti poljoprivredno zemljište u središnjim dijelovima naselja.
DONJE LADANJE
Ovo je najveće naselje u općini, kako po statističkoj površini područja (7,22 km2), tako i po broju stanovnika (1249 st. 1991. g.). Područje naselja se nalazi na najkvalitetnijem poljoprivrednom zemljištu, a zauzima krajnji sjeverozapadni dio općine.
U ravnici i na počecima padina je smješteno samo naselje. Razvilo se duž dviju paralelnih cesta, s nizom poprečnih međusobnih ulica duž kojih se postupno razvijalo naselje. Dio naselja se razvio uz cestu što vodi prema Donjoj Voći. Najveći dio područja zauzimaju šume i livade duž rijeke Plitvice i oko jezera. Na dijelovima prostora uz naselja su voćnjaci na padinama. Površina izgrađenog dijela građevinskog područja iznosi 45,1 ha, a površina radne zone 3,1 ha. Planom je predviđena površina od ukupno 85,7 ha. Planirana površina je zapravo samo mogućnost izbora. Ocijenjeno je da će se daljnji prostorni razvoj Donjeg Ladanja odvijati na način da će se graditi duž započetih ili novih ulica koje povezuju glavne prometne komunikacije. Izbora zapravo i nema jer su praktički sve grad. čestice uzduž njih već izgrađene. Prostornim planom je u okviru građevinskih područja naselja i postojeća radna zona (3,1 ha).
DRUŠKOVEC
Nalazi se na jugozapadnom dijelu općine na kontaktu doline ušća rijeke Voće u Bednju, obuhvaćajući prostor na padinama posve do doline rijeke Plitvice. Površina statističkog područja naselja iznosi 4,72 km2 . Tijekom dosadašnjeg razdoblja, razvoj se odvijao u nekoliko zasebnih dijelova naselja. Između njih su poljoprivredne i površine s voćnjacima. Površina izgrađenih dijelova građevinskih područja je oko 25,2 ha. Planirana je površina od 43,7 ha. Neizgrađeni dio grad. područja se odnosi uglavnom na popunjavanje zona između postojećih kuća duž komunikacija što povezuju dijelove pojedine cjeline. Pri tom je i nadalje zadržan koncept razvoja u 7 izdvojenih cjelina.
Druškovec spada ujedno od naselja s trendom smanjenja broja stanovnika. Od 538 st. 1971. godine broj je pao na 426 stanovnika 1991. godine te na 386 u 2001. godini. Kada bi se taj trend nastavio, naselje bi imalo tristotinjak stanovnika. No građevinska područja su određena na već opisani način, uz napomenu daje u Druškovcu najznačajnije (od svih naselja) smanjena njihova površina u odnosu na dosadašnji plan.
Posebno je izdvojeno građevinsko područje groblja Sveti Rok. Od sadašnjih 0,5 ha površina će mu se povećati na 1,6 ha, vjeronaučke dvorane i parkirališta. U okviru građevinskog područja uz crkvu, predviđena je i gradnja.
GREDA
Naselje je smješteno u jugoistočnom dijelu općine. U okviru statističkih granica ima jednu od najmanjih površina (2,35 km2). Izgrađeni dio građevinskih područja mu zauzima 28,5 ha. Veći dio je smješten duž lokalne prometnice, a manji duž državne ceste D 35 što od Jurketinca vodi prema Cerju Nebojse. Praktički cijelo naselje je u ravnici okruženo poljoprivrednim tlom i krajolikom uz rijeku Plitvicu. Tek manji dio prema Selniku je na padini. Značajnije povećanje broja radnih mjesta u turizmu i industriji i trgovini bi moglo privući i nove stanovnike. Površina građevinskog područja je 54,4 ha. Novog dijela građevinskog područja je 24,1 ha. Ocijenjeno je da će se gradnjom brze državne ceste Varaždin – Ludbreg stvoriti uvjeti za gradnju i duž današnje državne ceste tamo gdje je sada zemljište neizgrađeno. To će, uz popunjavanje duž komunikacije na kojima je gradnja prisutna, omogućiti racionalnije korištenje postojeće komunalne infrastrukture bez znatnijeg zadiranja u vrijedno poljoprivredno zemljište. Uz izdvojeno građevinsko područje između naselja Greda i Jurketinec gdje je danas izgrađena osmogodišnja škola predviđeno je proširenje za potrebu izgradnje pastoralnom centra.
JURKETINEC
Najistočnije je naselje u općini. Po površini svoga statističkog područja spada u veća naselja (6,52 km2). Naselje je formiralo gotov kompaktnu cjelinu duž državne ceste što od Vidovca vodi prema Gredi te uz odvojke pretežno na južnoj strani. Smješteno je u ravnici u poljoprivrednom okruženju. Površina izgrađenih dijelova građevinskog područja iznosi 19,8 ha, a ukupno planirana iznosi 34,6 ha. Neizgrađeni dio građevinskog zemljišta se odnosi na produljenje postojećih ulica ili formiranje nove ceste paralelne s današnjom državnom cestom.
KAPELEC
Spada u manja naselja i površinom i brojem stanovnika. Kapelec je dio cjelovitog niza naselja uz cestu Greda – Donje Ladanje među kojima praktički nema prekida. Kao i ostala naselja ovog dijela općine veći dio područja mu je nizinski vrijedan poljoprivredni krajolik. Samo naselje je na kontaktu ravničastog i početka reljefno bogatog dijela općine. Površina statističkog područja naselja je 1,16 km2. Izgrađeni dio građevinskog područja naselja ima površinu od 5,6 ha. Prostornim planom je predviđena površina građevinskog područja od 10,4 ha. Radi se zapravo o popunjavanju prostora uz postojeće ulice i otvaranju jedne nove ulice uz Čalinec. U središnjem dijelu naselja je od izgradnje sačuvan kompleks poljoprivrednog zemljišta.
KORENJAK
Ovo naselje je specifično po tome što je smješteno između Plitvice i njene pritoke, na brežuljkastom području uz rubove šuma. Površina statističkog područja naselja iznosi 2,16 km2. Naselje se razvija u tri skupine kuća, duž prostora okomitih na cestu Čalinec – Brodarovec. Prostornim planom je omogućen dalji razvoj svake od ovih lokacija na način da se predviđa popunjavanje duž postojećih puteva tamo gdje je izgradnja već prisutna. Planom se predviđa površina građevinskog područja od 10,9 ha. Zbog svog položaja u krajoliku, u Korenjaku bi se moglo očekivati interes za izgradnju kuća za odmor.
KORETINEC
Naselje spada u grupu onih koja se razvijaju na vrijednom nizinskom poljoprivrednom zemljištu, ali i na padinama sve do rijeke Plitvice. Statističko područje ima površinu od 1,74 km , a izgrađeni dio građevinskog područja oko 15 ha. S obzirom na svoj položaj u praktički kontinuirano izgrađenom prostoru od Donjeg Ladanja do Kapelca i Koretinec se razvija na sličan način. Naselje se postupno izgrađivalo uzduž dviju paralelnih cesta, uz formiranje poprečnih veza u času kada je zemljišta za to u glavnim ulicama nestajalo. Pri tom su elementi ograničenja bili šuma na jugozapadnom i vrijedno poljoprivredno zemljište na sjeveroistočnoj strani naselja. Razvojne mogućnosti naselja su dvojake. S jedne strane je to činjenica da se radi o položaju u prostoru općine koji je i inače razvojno naglašen (komunikacije, tvornice, blizina sjedišta općine, mogućnost intenzivne poljoprivrede), a s druge je mogućnost gradnje kuća za odmor ili stanovanje u zelenilu. Za to je povoljan prostor duž brijega uz cestu Koretinec – Čalinec. To je prostor južne orijentacije sa zaleđem šume i prekrasnim vidicima. Planom je za građevinsko područje naselja predviđeno 33,0 ha. Pri tom je osim ukidanja do sada planirane radne zone (pretvara se u ostalo zelenilo i šume) zadržana namjena postojeće šume na mjestu sporta. Nova lokacija je u Donjem Ladanju. U prostoru između danas izgrađenih dijelova je na prikaze granica građevinskih područja ucrtana trasa nove ulice koja spaja donji dio naselja sa Donjim Ladanjem.
KOŠKOVEC
Nalazi se na južnom dijelu općine. Prostor naselja površine 2,35 km2 proteže se od rijeke Bednje 204 m.n.m., duž ceste do vrhova Grabušnice (222 m n.m.). Naselje se razvija linearno. Za daljnji razvoj u samom naselju preostaje neizgrađeni dio prostora uz lokalnu cestu. U planu je zadržan dio dosadašnjih građevinskih područja. Ukupna površina im je bitno smanjena i iznosi 18,4 ha. Od toga je novog 5,2 ha.
MARUŠEVEC
Locirano u središnjem dijelu općine naselje se razvijalo na blagim padinama Biljavčice, praktički u kontinuitetu na naselja Čalinec i Kapelec. Površina statističkog područja naselja iznosi oko 5,12 km2. Južno od kompleksa je, duž puta i manja stambena zona. Područje naselja pokriveno je poljoprivrednim krajolikom na padinama u kojem se izmjenjuju poljoprivredne površine, voćnjaci i livade. Prema vrhovima Cinkreščaka se prostiru kontinuirane površine šuma, sve do doline Plitvice. I Maruševec spada u naselja u kojima broj stanovnika stagnira. Prostornim planom je u okviru građevinskih područja predviđeno 48,7 ha. Proširenja su predviđena u svakom od spomenutih dijelova naselja, nastojeći osigurati ponudu za mogući izbor mjesta stanovanja. Kompleksu dvorca je namijenjena turistička funkcija s mogućnošću hotelske namjene uz prijedlog da se dosadašnje gospodarske zgrade pri rekonstrukciji namjeni tome odgovarajućim sadržajima. Građevinsko područje kompleksa iznosi 7,0 ha.
NOVAKI
Područje naselja se nalazi u jugozapadnom dijelu općine, na padinama duž dviju cesta što ga povezuju s Brodarevcem i državnom cestom D35. Površinu mu je 3,28 km2 Manji dio naselja je uz križanje tih cesta. Broj stanovnika postupno opada. Ukupno grad. područje ima površinu od 43,2 ha. Površina izgrađenog dijela iznosi 25,0 ha, a neizgrađenog 18,2 ha. Najznačajnije proširenje je u sjeveroistočnom dijelu gdje se planira nova stambena zona. Ona bi se trebala povezati s dijelom zone u Brodarevcu tvoreći kontinuirani potez tipičan za sva naselja ovog dijela općine.
SELNIK
Jedno je od manjih naselja po površini svog statističkog područja 1,52 km2. Razvilo se u središnjem dijelu općine duž ceste što od Grede vodi do dvorca Maruševec i duž puta okomitog na nju što Selnik povezuje sa Bikovcem na sjeveru. Površina izgrađenog dijela građevinskog područja je oko 29,3 ha. Od toga je oko 4 ha zone na kojoj se nalaze stambene i zgrade doma u sklopu kompleksa Adventističkog učilišta sa srednjom i visokom školom, domom za učenike i studente te stambenim zgradama za nastavnike. To je jedini primjer takvog kompleksa u županiji. To je izdvojena cjelina orijentirana na kompleks dvorca Maruševec i cestu Kapelec – Cerje Nebojse. Naselje je u poljoprivrednom krajoliku, a veći dio je uz cestu koja je granica između Selnika i Grede. Prostornim planom je u okviru građevinskih područja predviđeno 57,2 ha. Proširenja se u odnosu na današnje stanje odnose na popunjavanje duž postojećih ulica gdje je pojedinačna gradnja već prisutna. Iznimka su dvije zone u kojima se na danas neizgrađenom zemljištu predviđa formiranje dviju ulica paralelnih glavnima. Kompleks učilišta će također utjecati na dalji razvoj naselja, ali i općine. Tu svakodnevno živi oko 200 učenika, studenata te nastavnog i drugog osoblja. Za nj je predviđeno odgovarajuće proširenje. Oko 6,1 ha na južnom dijelu naselja je predviđeno za radnu zonu.