Odlukom o određivanju ranjivih područja u RH (NN 130/12) Ministarstvo poljoprivrede je proglasilo sljedeće općine kao ranjive zone u varaždinskoj županiji: Beretinec, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Maruševec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Varaždin, Vidovec, Vinica, Veliki Bukovec. Prema akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, to predstavlja dodatne obaveze proizvođačima koji se nalaze na tom području. Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih ovim Programom su poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima. Također je na tim područjima obavezno provođenje kemijske analize tla svake proizvodne godine, na uzorcima tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površina gospodarstva. Prema rezultatima analize izrađuje se plan gnojidbe kao i vođenje evidencije o primjeni mineralnog i stajskog gnoja. Agrokemijska ispitivanja tla za potrebe gnojidbe i utvrđivanje kiselosti tla, kao i opskrbljenosti humusom, obavlja se uzimanjem prosječnih uzoraka tla. Uzorak se uzima s površine koja je ujednačena po tipu tla, mehaničkom sastavu i agrotehnici. Na manjim površinama broj uzoraka ovisi o heterogenosti terena.
Dubina do koje se uzimaju uzorci ovisi o namjeni tla tj. načinu upotrebe tla. Tako se na oranicama uzimaju uzorci do dubine oraničnog sloja tj. do 30 cm, na livadama i pašnjacima do 20-30 cm, a kod višegodišnjih nasada do dubine rigolanja i to uzimanjem posebnih prosječnih uzoraka po slojevima od 0-30 cm i 30 -60 cm. Najbolje vrijeme za uzimanje uzoraka je kada je tlo slobodno, tj. poslije žetve ili skidanja usjeva pa do pripreme tla za sljedeći usjev, a kod podizanja višegodišnjeg nasada prije sadnje. Pri tome treba obratiti pažnju da se ne uzima uzorak sa tla, koje je neposredno prije uzimanja uzorka bilo gnojeno. Najbolje je uzimati uzorak kada je tlo optimalne vlažnosti, tj. da se ne lijepi za oruđe ali i da se ne rasipa i ne praši. Svaki prosječan uzorak se dobije iz većeg broja pojedinačnih uzoraka (20-25). Pojedinačni uzorci se uzimaju s mjesta ravnomjerno raspoređenih po cijeloj površini parcele s koje se uzima prosječni uzorak. Pri tome obavezno treba izbjegavati blizinu putova, zgrada, gospodarskih dvorišta ili mjesta gdje je bio odložen stajnjak ili materijal za kalcizaciju. Za uzimanje uzoraka služe posebne sonde ili štihača. Dobiveni uzorak se stavlja u plastičnu vrećicu s napisanim osnovnim podacima: naziv imanja, ime i prezime, broj parcele, tip tla, dubina uzimanja uzorka, prethodna kultura i ona za koju pripremamo tlo te datum uzimanja uzorka . Tako dobiveni uzorci sa podacima se odnesu u laboratorij na agrokemijsku analizu tla. Potrebno je naglasiti, da svi poljoprivredni proizvođači koji imaju u zakupu državno zemljište, analizu trebaju napraviti u ovlaštenom laboratoriju, a rezultate analize dostaviti Općini ili Agenciji za poljoprivredno zemljište. Osim provođenja analiza, cilj ovoga Programa je prije svega zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, radi postizanja dobrog stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda, i sprečavanja pogoršanja u pogledu onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla. Definirane su granične vrijednosti za pojedine kulture, vrijeme i način primjene gnojiva ali i skladištenje, kako bi se gubitci dušika smanjili na najmanju moguću mjeru, uz obavezno vođenje evidencije o primjeni gnojiva na svim površinama. U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se: gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače i gnojenje gnojnicom i gnojovkom, raspodjelom po površini bez unošenja u tlo, na svim poljoprivrednim površinama, u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Osim toga zabranjena je primjena gnojiva na smrznutom tlu, na tlu zasićenom vlagom, poplavnom tlu, u blizini vodotoka, na nagibima kao i na nepoljoprivrednim zemljištima u ranjivim zonama ali i u vodozaštitnim područjima. Određeno je prijelazno razdoblje od dvije godine (od ulaska Hrvatske u EU) za izgradnju nepropusnih odlagališta stajskog gnoja, za sva gospodarstva koja imaju stoku na tim ranjivim područjima.
